(FAQ) Često postavljana pitanja djelatnika u kućnoj njezi

Radite kao njegovateljica u privatnom kućanstvu u Njemačkoj ili planirate uskoro započeti ovaj posao.

Ovdje ćete pronaći odgovore na najčešća pitanja koja su nam njegovateljice s vremenom postavljale u savjetovalištima.

Više korisnih informacija o tome kako se možete zaštititi u slučaju problema na radnom mjestu možete pronaći na našoj internetskoj stranici www.fair-arbeiten.eu u rubrici “Česti problemi”.

Savjetovanje i kontakt osoba

Kome se mogu obratiti ako u Njemačkoj imam problema na poslu?

Korisne informacije i savjeti u vezi s čestim problemima na poslu:  
https://www.fair-arbeiten.eu/hr/

Ako imate bilo kakvih pitanja ili problema u vezi s radom u Njemačkoj, možete se obratiti sljedećim savjetovalištima:

Savjetovališta za pravednu mobilnost (njem. Faire Mobilität):

https://www.faire-mobilitaet.de/beratungsstellen

Savjetovališta drugih organizacija razvrstana po saveznim pokrajinama:

http://www.faire-mobilitaet.de/-/sVg

Sindikati:

U Njemačkoj:

Sindikat ver.di – Ujedinjeni sindikat uslužnih djelatnosti: https://www.verdi.de/ueber-uns/verdi-international/++co++29162d7c-963c-11e8-8365-525400940f89

Njemački savez sindikata (informacije na engleskom jeziku): https://en.dgb.de/

U Sloveniji:

Zveza Svobodnih Sindikatov Slovenije (ZSSS)

Marko Tanasić

Dalmatinova 4, 1000 Ljubljana, Slovenija

Tel: +386 (1) 4341290

E-mail: marko.tanasic@sindikat-zsss.si

 

Novčana naknada za nezaposlene

Kada imam pravo na novčanu naknadu za nezaposlene u Njemačkoj?

 

Imate pravo na novčanu naknadu za nezaposlene (njem. Arbeitslosengeld I) ako ste u Njemačkoj 30 mjeseci prije prijave kao nezaposlena osoba i nastupanja nezaposlenosti najmanje 12 mjeseci imali obvezno ili dobrovoljno osiguranje za slučaj nezaposlenosti (pod određenim okolnostima vrijede drugačiji preduvjeti). Priznaju se i razdoblja zaposlenja koja podliježu plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje u nekoj državi članici Europske unije ili u Švicarskoj, Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu. Međutim, u tim se slučajevima zahtijeva da je zaposlenje koje podliježe plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje obavljeno u Njemačkoj neposredno prije prijave u evidenciju nezaposlenih.

Tzv. zamjenska razdoblja (npr. služenje vojnog roka, materinstvo i odgoj djeteta, primanje naknade za bolovanje i Volonterska služba za mlade ili Savezna volonterska služba) također se uzimaju u obzir.

Zahtjev za novčanu naknadu za nezaposlene morate osobno postaviti u Saveznom zavodu za zapošljavanje (njem. Bundesagentur für Arbeit).

Ako je radni odnos kraći ili ako posao ne podliježe obveznom plaćanju doprinosa za socijalno osiguranje, treba podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava na tzv. "građanski dohodak" (njem. Bürgergeld) u nadležnom lokalnom zavodu za zapošljavanje (njem. Jobcenter).

Nezgode na radu

Što trebam učiniti ako mi se dogodi nezgoda na radu?

 

Svaki je zaposlenik u Njemačkoj osiguran za slučaj nezgoda koje se događaju tijekom obavljanja posla, na putu do radnog mjesta ili na putu s radnog mjesta preko nositelja osiguranja za slučaj nezgode na radu (njem. Berufsgenossenschaft). Na početku radnog odnosa poslodavac mora prijaviti zaposlenike na osiguranje od nezgode.

 

Ako ste doživjeli nezgodu na radu, recite svom liječniku da se nesreća i ozljeda dogodila na radu. Ako ne govorite njemački dovoljno dobro, potražite nekoga u bolnici tko govori Vaš jezik. Ako je liječnik utvrdio da ste zbog nesreće na radu nesposobni za rad i izdao odgovarajuću liječničku potvrdu, imate pravo na naknadu za ozljede od nadležnog nositelja osiguranja za slučaj nezgode na radu.

Kao samostalni poduzetnik imate mogućnost dobrovoljno se prijaviti kod zakonskog nositelja osiguranja za slučaj nezgode na radu i/ili sklopiti osiguranje od nezgode kod privatnog osiguravajućeg društva.

Ugovor o radu

Na što moram obratiti pažnju u svom ugovoru o radu?

Bundestag je 23.06.2022. usvojio novi zakon (Zakon o pružanju dokaza) o transparentnijim i predvidljivijim radnim uvjetima. Zakon je stupio je na snagu 1. kolovoza 2022. Od tog su dana poslodavci obvezni zaposlenicima na početku stupanja na rad pružiti više informacija o ugovoru u radu u pisanom obliku.

 

Poslodavac je najkasnije prvog dana zaposlenja dužan dostaviti u pisanom obliku sljedeće ugovorne uvjete:

 

  • naziv i adresu ugovornih strana,
  • sastav i visinu dohotka, uključujući naknade za prekovremeni rad, dodatke, doplatke, bonuse i posebne isplate kao i druge dijelove dohotka koji se moraju posebno navesti, te rok i način isplate,
  • dogovoreno radno vrijeme, dogovorene pauze i razdoblja odmora, kao i, u slučaju dogovorenog rada u smjenama, sustav smjena, ritam smjena i preduvjete za promjene smjena.

 

Sljedeći se podaci moraju dostaviti najkasnije sedmog radnog dana:

 

  • vrijeme početka radnog odnosa,
  • za radni odnos na određeno vrijeme: datum završetka ili vjerojatno trajanje radnog odnosa,
  • mjesto rada ili, ako radnik ne treba raditi samo na određenom mjestu rada, napomenu da radnik može biti zaposlen na više mjesta ili da slobodno bira mjesto rada,
  • kratak prikaz ili opis poslova koje će zaposlenik obavljati,
  • ako je dogovoreno, trajanje probnog rada,
  • kod rada na zahtjev poslodavca u skladu s člankom 12. Zakona o radu na nepuno radno vrijeme i na određeno vrijeme:
    • a) dogovor da zaposlenik svoj posao obavlja u skladu s opsegom posla,
    • b) minimalni broj sati koji se plaća,
    • c) vremenski okvir određen za obavljanje posla, utvrđen na temelju referentnih dana i referentnih sati, i
    • d) rok u kojem poslodavac mora unaprijed priopćiti položaj radnog vremena,
  • ako je dogovoreno, mogućnost zahtijevanja prekovremenog rada i preduvjete za takav rad.

Najkasnije mjesec dana nakon početka rada, potrebno je dostaviti i sljedeće podatke u pisanom obliku:

  • trajanje godišnjeg odmora,
  • svako pravo na daljnje stručno osposobljavanje i usavršavanje koje osigurava poslodavac,
  • ako poslodavac zaposleniku obeća strukovno mirovinsko osiguranje preko nekog tijela mirovinskog osiguranja, ime i adresu tog tijela; obveza dostavljanja navedenih informacija ne vrijedi ako je tijelo mirovinskog osiguranja dužno pružiti te podatke,
  • način postupanja poslodavca i zaposlenika pri prestanku radnog odnosa, u najmanju ruku obvezu pisanog oblika i rokove za prestanak radnog odnosa, kao i rok za podnošenje tužbe za zaštitu od otkaza; članak 7. Zakona o zaštiti od otkaza također se primjenjuje ako rok za podnošenje tužbe za zaštitu od otkaza nije ispravno dokazan,
  • opće upućivanje na kolektivne ugovore, sporazume na razini poslodavca ili službe koji se primjenjuju na radni odnos, kao i propise povjerenstava s paritetnim sastavom koji na temelju crkvenog prava određuju uvjete rada za područje crkvenih poslodavaca.

 

Ako niste primili ugovor ili su podaci u njemu nepotpuni, pozovite se na Zakon o pružanju dokaza i kontaktirajte nas.

 

Obratite posebnu pažnju na sljedeće točke:

 

  • U Vašem ugovoru o radu može biti navedeno da kao zaposlenica morate poslodavcu platiti određenu ugovornu kaznu ako, na primjer, prestanete s radom bez opravdanog razloga i bez poštivanja otkaznog roka.

 

  • Jesu li u Vašem ugovoru o radu predviđeni prekluzivni rokovi? Prekluzivni rok znači da nakon isteka određenog roka propadaju Vaša prava na plaćanje određenih potraživanja od poslodavca ili prava poslodavca na plaćanje određenih potraživanja od Vas. Kako ne biste izgubili pravo na plaću, morate ga pismeno zahtijevati (zatražiti) od poslodavca u roku utvrđenom ugovorom.

 

Važno:

Ne potpisujte ugovor ako ne razumijete sve što je u njemu navedeno. Najbolje je inzistirati na dvojezičnom tekstu ili zatražiti više vremena za upoznavanje sa sadržajem ugovora.

Nepoznavanje njemačkog jezika ne štiti Vas od moguće štete.

 

 

Zadaci

Kakve zadatke imam kao njegovateljica u kućnoj njezi?
Što moram raditi, a što ne smijem raditi?

 

Kao njegovateljici u kućnoj njezi dopušteno Vam je pomagati njegovatelju/skrbniku pri kućanskim poslovima i osim toga obavljati samo osnovne aktivnosti njege.

 

To uključuje, između ostalog:

 

  • pranje
  • tuširanje
  • kupanje u kadi
  • njegu usne šupljine
  • češljanje kose
  • brijanje
  • usitnjavanje obroka i pomoć pri jedenju obroka
  • oblačenje i svlačenje
  • pomoć pri (u-)stajanju
  • hodanje i penjanje uz stepenice

 

Važno:

Ne smijete obavljati aktivnosti u području medicinske skrbi i njege, kao što su mijenjanje zavoja, davanje injekcija ili lijekova.

 

Radni odnos i socijalno osiguranje

Koje su vrste ugovora uobičajene u kućnoj njezi? Po kojem modelu imam socijalno i zdravstveno osiguranje?

 

Postoje različite vrste ugovora o radu za njegovateljice u kućnoj njezi. Zajedničko svim ovim vrstama ugovora je da imate status zaposlenice i da se na Vas primjenjuju zakonski propisi za zaposlenike. Nije važno imate li ugovor na nepuno ili na puno radno vrijeme.

 

a) Jeste li ugovor o radu sklopili izravno s njegovateljem/skrbnikom ili njegovim zastupnikom?  
àU tom je slučaju njegovatelj/skrbnik ili njegov zastupnik Vaš poslodavac.

 

b) Jeste li ugovor o radu sklopili s profesionalnom ustanovom za njegu koja nudi medicinske i usluge njege u Njemačkoj?

à U tom je slučaju ustanova za njegu Vaš poslodavac.

 

c) Jeste li ugovor o radu sklopili s poduzećem (obično u Vašoj zemlji porijekla) koje Vas upućuje na rad?

à Vaš poslodavac je tom slučaju poduzeće iz Vaše zemlje porijekla koje Vas upućuje na rad.

 

Ako je ugovor o radu sklopljen s poduzećem u Vašoj zemlji porijekla koje je Vas je uputilo na rad u Njemačku, doprinosi za socijalno osiguranje obično se plaćaju u toj zemlji . U tom slučaju ne uplaćujete nikakve doprinose njemačkom socijalnom osiguranju, iako radite u Njemačkoj.

U svim ostalim slučajevima doprinose za osiguranje plaćate u Njemačkoj.

 

Važno:
Kako možete prepoznati da niste pravilno zaposleni?

  • Dolazite iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova ili Sjeverne Makedonije i nemate ulaznu vizu izdanu od strane njemačkog veleposlanstva u zemlji porijekla.
  • Ne dobivate platne liste.
  • Vaš boravak u Njemačkoj nije prijavljen lokalnom uredu za strance.
  • Vaš hrvatski ili slovenski poslodavac nije za Vas primio vizu „Vander Elst“ od njemačkog veleposlanstva u Zagrebu/Ljubljani.
  • Nemate domaće zdravstveno osiguranje za Njemačku (putno osiguranje nije dovoljno ako radite u Njemačkoj).

Ako imate tzv. mali posao (njem. Minijob) s poreznim pragom od 520 €, za razliku od uobičajenog posla s nepunim ili punim radnim vremenom, ne plaćate nikakve doprinose za socijalno osiguranje osim doprinosa za mirovinsko osiguranje. To utječe na zdravstveno osiguranje i ostvarivanje prava na tzv. građanski dohodak (njem. Bürgergeld).

Osim toga, za Vas vrijede svi zakonski propisi za zaposlenike, kao što je pravo na plaćeni godišnji odmor i plaćeno bolovanje.

 

Srednji poslovi (njem. Midijobs) su, s druge strane, radni odnosi između malog posla i redovnog zaposlenja kod kojih se mjesečne bruto plaće kreću između 520,1 i 2000 eura. Srednji poslovi podliježu doprinosima za socijalno osiguranje. To znači: Zaposlenici i poslodavci plaćaju doprinose za zdravstveno i osiguranje za dugotrajnu skrb te osiguranje za slučaj nezaposlenosti i mirovinsko osiguranje. Međutim, doprinosi za zaposlenike u srednjim poslovima znatno su manji od doprinosa za redovne zaposlenike.

 

Ako radite kao izvođač/izvršitelj posla po nalogu nalogodavca ili samostalni djelatnik/samozaposlena osoba, onda je je u pitanju drugi oblik radnog odnosa. U tom slučaju:

 

a) sklapate ugovor o uslugama s poduzećem koje Vas upućuje na rad (npr. s agencijom).

 

b) sklapate ugovor o osobnoj njezi s njegovateljem/skrbnikom ili njegovim zastupnikom i eventualno ugovor o posredovanju s agencijom. Samozaposlene osobe općenito su odgovorne za vlastito osiguranje, na primjer od profesionalnih rizika i rizika povezanih s bolešću, kao i za mirovinsko osiguranje.

 

Imate li pitanja o svom ugovoru? Onda se obratite savjetovalištu. Popis savjetovališta možete pronaći ovdje: https://www.faire-mobilitaet.de/beratungsstellen.

 

Nasilje

Što mogu učiniti ako je njegovatelj/skrbnik psihički ili fizički nasilan prema meni?

 

Ako ste postali žrtva fizičkog ili psihičkog nasilja, što prije se obratite policiji i podnesite prijavu (tel. 110, broj je dostupan mobitelom i bez kredita). O tome biste također trebali obavijestiti svog poslodavca ili nalogodavca.

 

Paralelno možete kontaktirati regionalni ili nacionalni centar za savjetovanje žrtava. Ovdje možete pronaći pregled ovih savjetovališta.

 

Telefonsku liniju za pomoć “Nasilje nad ženama” možete dobiti 24 sata dnevno, uključujući vikende i državne praznike, 365 dana u godini na sljedeći broj: 08000 116 016.

Poziv na liniju za pomoć je besplatan. Možete dobiti savjet i bez kredita na mobilnom telefonu. Telefonsko savjetovanje nudi se na 17 jezika:
https://www.hilfetelefon.de/das-hilfetelefon/beratung/beratung-in-17-sprach.html

 

Bolest/nesposobnost za rad

Što da radim ako sam bolestan/bolesna? Hoću li dobiti plaću iako sam na bolovanju?

Samo zaposlenici imaju pravo na plaćeno bolovanje.

 

Ako ne možete raditi jer ste bolesni, morate odmah otići liječniku na pregled. Liječnik će se utvrditi nesposobnost za rad i izdati potvrdu o nesposobnosti za rad. Od 1. siječnja 2023. uvedena je digitalna prijava bolovanja za osobe koje su osigurane preko fonda javnog zdravstvenog osiguranja. Liječničke ordinacije sada prijave bolovanja izravno šalju fondovima javnog zdravstvenog osiguranja. Poslodavci prijavu bolovanja preuzimaju elektroničkim putem od fondova javnog zdravstvenog osiguranja.

 

Vi svejedno morate odmah obavijestiti poslodavca da ste bolesni i da ne možete doći na posao. Ako ste nesposobni za rad, imate pravo na plaćeno bolovanje od strane poslodavca u trajanju do 6 tjedana. Ako niste u mogućnosti raditi dulje od 6 tjedana, dobit ćete naknadu za bolovanje od njemačkog fonda zdravstvenog osiguranja u trajanju do maksimalno 72 tjedna.

 

Obratite pažnju na sljedeće:

Ako radite kao samostalni djelatnik/samozaposlena osoba, nemate pravo na plaćeno bolovanje. Ako Vas je na rad u Njemačku uputio poslodavac iz Vaše zemlje porijekla, onda se primjenjuju propisi Vaše zemlje porijekla za vrijeme trajanja nesposobnosti za rad.

 

Napomena: putno zdravstveno osiguranje nije dovoljno. Kao zaposlenik u Njemačkoj morate imati domaće zdravstveno osiguranje. Kao upućeni radnik morate imati potvrdu A1.

 

Otkaz

Na što moram obratiti pažnju ako želim dati otkaz?

 

Ako želite raskinuti ugovor o radu, to morate učiniti pismenim putem (e-mail, WhatsApp ili faks ne vrijede!). Otkaz mora biti vlastoručno potpisan. Morate se obvezno pridržavati otkaznog roka navedenog u Vašem ugovoru o radu.

Kako biste u slučaju sumnje imali dokaz o uručenju otkaza, potrebno je također izraditi i sačuvati kopiju pisane obavijesti o otkazu, a original poslati preporučenom poštom. U slučaju osobne primopredaje zatražite po mogućnosti da Vam se potvrdi primitak pisane obavijesti o otkazu ili povedite sa sobom svjedoka koji može potvrditi da ste predali pisani otkaz.

Što mogu učiniti ako me obitelj preko noći izbaci na ulicu?

 

U tom slučaju trebate kontaktirati svog poslodavca ili nalogodavca što je prije moguće. On Vas je dužan podržati u ovoj situaciji.

Ako poslodavac nije dostupan, možete se obratiti drugim organizacijama koje djeluju u Njemačkoj i koje Vam mogu pomoći u hitnim slučajevima. To uključuje kolodvorske misije za pomoć, pučke kuhinje, katoličke misije i diplomatska predstavništva.

 

Kolodvorske misije za pomoć u Njemačkoj:

https://www.bahnhofsmission.de/index.php?id=100&no_cache=1&woher=3

 

Konzulati i veleposlanstva Vaše zemlje:

http://www.konzulati.de/

Čak i ako ste samozaposleni ili izvođač/izvršitelj posla po nalogu nalogodavca, trebali biste odmah obavijestiti svoju agenciju i zatražiti podršku.

Plaća

Na koju plaću imam pravo kao djelatnica kućne njege?

 

Kao njegovateljica u kućnoj njezi s ugovorom o radu, imate pravo na minimalnu zakonsku plaću koja trenutačno (2023. godine) iznosi najmanje 12 eura (bruto) po satu. Ova se plaća mora platiti za svaki odrađeni sat. Nakon presude najvišeg njemačkog suda za radne sporove od 24. lipnja 2021. (broj spisa: 5 AZR 505/20) jasno je da je dežurstvo ujedno i radno vrijeme i mora biti plaćeno u skladu s minimalnom plaćom.

Sud je dežurstvo definirao kao vrijeme “u kojem zaposlenik ne odlučuje slobodno kako će to vrijeme koristiti, već mora biti dostupan na mjestu koje odredi poslodavac kako bi po potrebi samoinicijativno ili na zahtjev započeo s radom. To uključuje i neaktivnost koju je naložio poslodavac, a tijekom koje zaposlenik mora biti prisutan na radnom mjestu ili mjestu koje odredi poslodavac i ne može slobodno odlučivati kako će to vrijeme koristiti, odnosno nema ni pauzu ni slobodno vrijeme.“

Iz tog razloga preporučamo da dokumentirate svoje radno vrijeme. Stoga što detaljnije bilježite i radno vrijeme i aktivnosti koje obavljate i njihovo trajanje, poput jutarnje toalete, pripreme doručka, doručkovanja, pospremanja nakon doručka, gledanja televizije, čitanja naglas, pospremanja stana, odlaska u šetnju itd.

Ovaj kalendar radnog vremena možete koristiti kao predložak za evidentiranje radnog vremena: https://bema.berlin/site/assets/files/1080/aul_arbeitszeitkalender_hr_web.pdf

 

Ako radite za profesionalnu ustanovu za njegu koja nudi medicinske usluge i usluge njege, imate pravo na minimalnu plaću po satu koja trenutno iznosi:  

  • 13,90 eura (bruto) ako ste nekvalificirana pomoćnica u kućnoj njezi (od 1.12.2023.: 14,15 eura)
  • 14,90 eura (bruto) ako ste kvalificirana pomoćnica (od 1.12.2023.: 15,25 eura)
  • 17,65 eura (bruto) ako ste stručna njegovateljica (od 1.12.2023.: 18,25 eura)

Kao samozaposlena osoba, nemate pravo na zakonsku minimalnu plaću u Njemačkoj. U tom slučaju morat ćete sami dogovoriti svoju plaću.

 

Napomena:

Vaš je poslodavac u skladu s lokalnim propisima u zemlji porijekla dužan snositi troškove koji nastanu ako privremeno niste raspoređeni u mjestu prebivališta nego ste upućeni na rad u Njemačku.  To uključuje: smještaj, putne troškove, troškove prehrane. Ako primate doplatak za pokrivanje ovih troškova, isti prema Zakonu o upućivanju radnika nije dio Vaše plaće. Takve doplatke dobivate uz svoju plaću.

 

Noćni rad

Kada je dopušten noćni rad? Kolika mi je plaća za noćni rad?

Imam li pravo na dodatak za noćni rad?

Dodatak za noćni rad nije obavezan. Međutim, § 6. st. 5. njemačkog Zakona o radnom vremenu propisuje da poslodavac mora platiti odgovarajući dodatak ili dati plaćene slobodne dane kao naknadu za noćni rad. Međutim, pravo na takav dodatak može proizaći iz ugovora o radu ili kolektivnog ugovora.

 

Koliki je obično dodatak za noćni rad?

Dodaci za noćnu smjenu obično iznose 25 posto, ali se mogu povećati i na 30 posto ako dotična osoba stalno radi noću.

 

Što se točno ubraja u noćni rad?

Ovo je pitanje regulirano u § 2. st. 3. i 4. Zakona o radnom vremenu: U tu svrhu zaposlenik mora redovito raditi najmanje dva sata noću. Tek tada će poslodavac eventualno isplatiti dodatak za noćni rad[1].

 

Važno :

Ako radite kao samostalna djelatnica/samozaposlena osoba, nemate pravo na dodatak za noćni rad.

Međutim, pomnijom provjerom Vašeg radnog odnosa može se utvrditi da radite kao zaposlenica, a ne kao samostalna djelatnica/samozaposlena osoba, te stoga dodatak i druga prava iz radnog odnosa vrijede i za Vas! Za dodatne informacije obratite se savjetovalištu.

 

Veleposlanstva i konzulati u Njemačkoj

 

Veleposlanstvo Republike Hrvatske

Ahornstrasse 4

D-10787 Berlin-Schöneberg

Tel.: (030) 21 91 55 14

Faks: (030) 23 62 89 65

E-mail: berlin@mvep.hr

https://mvep.gov.hr/vertretungen/kontakt-und-offnungszeiten-91804/91804

 

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Düsseldorfu:

Carlsplatz 14-15, 40213 Düsseldorf

Tel.: (0211) 336 8062

Faks: (0211) 994 5359

E-mail: gkrh.dusseldorf@mvep.hr

Broj za hitne slučajeve: +49 174 345 8690

 

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Frankfurtu na Majni:

Am Weingarten 25

60487 Frankfurt na Majni

Tel.: ++49 (0) 69 707 100 5

Faks: ++49 (0) 69 707 101 1

E-mail: gkrh.frankfurt@mvep.hr

 

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Hamburgu

Mjesna nadležnost: Hamburg, Bremen, Mecklenburg-Zapadna Pomeranija,

Donja Saska, Schleswig-Holstein

Hermannstraße 16, 20095 Hamburg

Tel.: (040) 311 317; 31 73 933

Faks: (040) 31 13 18

E-mail: hamburg@mvep.hr

 

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Stuttgartu

Liebenzellerstr . 5, 70372 Stuttgart

Tel.: 00 49 711 9557 10

Faks: 00 49711 9557 112

E-mail: gkrhst@mvep.hr

 

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Münchenu

Oberföhringer Straße 6

81679 München

Tel.: 089 90 90 165 0

Faks: 089 26 08 751

E-mail: gkrh.muenchen@mvep.hr

Internetska stranica: http://de.mvep.hr/de/vertretungen/munchen/

 

Ambasada Republike Srbije u Berlinu

Taubertstrasse 18, 14193 Berlin

Tel.: 030 895 7700, 030 895 7702 22

Faks:      030 825 2206

E-mail: info@ambassador-serbien.de

Internetska stranica:       berlin.mfa.gov.rs

 

Generalni konzulat Republike Srbije u Hamburgu

Harvestehuder Weg 101, 20149 Hamburg

Tel.:       040 416 2260, 040 416 22612

Faks:      040 410 4747

E-mail: gk-hamburg@web.de

 

Generalni konzulat Republike Srbije - Düsseldorf

Klosterstrasse 79, 40211 Düsseldorf

Tel.:       0211 239 5500

Faks:      0211 679 8636

E-mail: yukonzdis@freenet.de

Internetska stranica:  www.gksrbijedis.de

 

Generalni konzulat Republike Srbije u Frankfurtu na Majni

Thüringer Strasse 3, 60316 Frankfurt na Majni

Tel.:       069 9043 6760

Faks:      069 433 149

E-mail: info@gksrbfra.de

 

Generalni konzulat Republike Srbije u Stuttgartu

Taubenstrasse 4, 70199 Stuttgart

Tel.:       0711 601 7060

Faks:      0711 649 4048

E-mail: gk-stutgart@t-online.de

 

Generalni konzulat Republike Srbije u Münchenu

Böhmerwaldplatz 2, 81679 München

Tel.:       089 982 47521, 089 982 4750, 089 982 475 72

Faks:      089 981 319

E-mail: gk-minhen@t-online.de

 

Ambasada Republike Bosne i Hercegovine – Berlin

Ibsenstrasse 14, 10439 Berlin

Tel.:       030 814 712 10

Faks:      030 814 712 11

E-mail: mail@nachrichtenbh.de

Internetska stranica:       http://www.nachrichtenbh.de

 

Generalni konzulat Republike Bosne i Hercegovine – Frankfurt na Majni

Mendelssohnstrasse 69, 60325 Frankfurt am Main

Tel.:       069 907 486 40

Faks:      069 907 486 427

 

Generalni konzulat Republike Bosne i Hercegovine – Stuttgart

Olgastrasse 97b, 70180 Stuttgart

Tel.:       0711 25 38 390

Faks:      0711 25 38 39 22

E-mail: gkstu@nachrichtenbh.de

 

Generalni konzulat Republike Bosne i Hercegovine – München

Karlstrasse 60, 80333 München

Tel.:       089 98 28 064

Faks:      089 98 28 079

E-mail: gkmuenchen@embassybh.de

 

Prava

Koja prava imam kao njegovateljica u kućnoj njezi?

 

Ako radite u ovisnom radnom odnosu - tj. niste samozaposleni - kao njegovateljica imate barem pravo na:

 

  • satnicu koja je najmanje jednaka trenutnoj minimalnoj plaći; tj. 12 eura bruto (2023. godine). Minimalna satnica se također mora platiti za vrijeme dežurstva.

 

  • radni dan od 8 sati,

               koji se privremeno može produljiti do 10 sati, pod uvjetom da se ne prekorači prosjek od 8 sati dnevno tijekom razdoblja od 6 mjeseci

 

  • pauzu:

                od 30 minuta, u slučaju dnevnog radnog vremena od 6 do 9 sati

                od 45 minuta, u slučaju dnevnog radnog vremena dužeg od 9 sati

 

  • barem jedan slobodan dan tjedno

 

  • neprekidni odmor u trajanju od najmanje 11 sati

 

  • plaćeni godišnji odmor od najmanje

                20 radnih dana za 5-dnevni tjedan ili

                24 radna dana za 6-dnevni tjedan

 

  • plaćeno bolovanje:

Ako imate tzv. mali posao (njem. Minijob, maksimalna plaća 520 €), za Vas vrijede svi zakonski propisi za zaposlenike, kao što je pravo na plaćeni godišnji odmor i plaćeno bolovanje.

Međutim, za razliku od uobičajenog radnog odnosa s nepunim ili punim radnim vremenom, osim doprinosa za mirovinsko osiguranje, ne plaćate nikakve doprinose za socijalno osiguranje te stoga niste osigurani za slučaj bolesti ili nezaposlenosti. Stoga se sami morate pobrinuti za svoje zdravstveno osiguranje.

 

Ova prava nemate ako ste samozaposleni.

Mirovina

Kada ću steći pravo na mirovinu u Njemačkoj?

Imate pravo na isplatu mirovine samo ako ste ostvarili određeni mirovinski staž. Mirovinski staž je minimalni staž osiguranja u zakonskom mirovinskom osiguranju. On trenutno iznosi 5 godina.

Ispunjavanje mirovinskog staža preduvjet je za dodjelu:

  • starosne mirovine nakon navršene zakonske dobi za umirovljenje
  • mirovine zbog djelomične ili potpune invalidnosti
  • mirovine za nadživjele osobe

Za opći mirovinski staž od 5 godina uzimaju se u obzir kalendarski mjeseci za koje ste uplatili doprinose kao i tzv. zamjenska razdoblja.

Njemački zavod za mirovinsko osiguranje i zavodi za mirovinsko osiguranje iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine redovito organiziraju zajedničke konzultacijske dane. Tada u osobnom razgovoru možete dobiti sve informacije o mirovinskom pravu. Molimo Vas da se unaprijed najavite u nadležnom savjetovalištu.

https://www.deutsche-rentenversicherung.de/DRV/DE/Rente/Ausland/Ansprachpartner-und-Connectionsstellen/Kroatien/Kroatien.html

 

https://www.deutsche-rentenversicherung.de/DRV/DE/Rente/Ausland/Ansprachpartner-und-Connectionsstellen/Serbien/Serbien.html

 

https://www.deutsche-rentenversicherung.de/DRV/DE/Rente/Ausland/Ansprachpartner-und-Connectionsstellen/Bosnien_und_Herzegowina/Bosnien_und_Herzegowina.html

 

Individualno savjetovanje na njemačkom jeziku o pravu na mirovinu možete dobiti u jednom od uslužnih centara Njemačkog zavoda za mirovinsko osiguranje (njem. Deutsche Rentenversicherung): https://www.deutsche-rentenversicherung.de/Allgemein/de/Navigation/5_Services/01_kontakt_und_beratung/02_beratung/01_beratung_vor_ort/01_servicezentren_beratungsstellen_node.html

Agencija za posredovanje u zapošljavanju

Na što trebam obratiti pažnju pri odabiru agencije za posredovanje u zapošljavanju?

Ako radite za poduzeće koje upućuje radnike iz Hrvatske ili Slovenije, prvo provjerite je li to poduzeće registrirano.

 

U Hrvatskoj:

https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1

https://pretrazivac-obrta.gov.hr/pretraga

 

U Sloveniji:

https://www.ajpes.si/Registri/Poslovni_register/Splosno

Također provjerite ima li ta tvrtka/agencija vlastitu internetsku stranicu na kojoj se nalazi adresa sjedišta tvrtke, vlasnik tvrtke te kontaktni podaci – broj telefona ili e-mail adresa.

Prehrana/stanovanje

Mora li mi poslodavac osigurati prehranu?

Ako ste radite kao zaposlenica u kućanstvu njegovatelja/skrbnika, a poslodavac Vam osigurava smještaj i prehranu, isti se moraju uračunati u plaću na koju se plaćaju doprinosi do propisanog iznosa, koji je reguliran trenutno važećim pravilnikom o naknadama u okviru socijalnog osiguranja, te moraju biti navedeni u obračunu plaće. Poslodavac Vam za troškove smještaja i prehrane može naplatiti određeni iznos. Ti su iznosi (davanja u naturi) utvrđeni zakonom i mogu rasti svake godine. Trenutno (2023. godine) mjesečni troškovi za prehranu iznose 288 eura, od čega se 60 eura naplaćuje za doručak, 114 eura za ručak i 114 eura za večeru.

Poslodavac Vam za sobu u svom kućanstvu može obračunati 225,25 eura. Točan popis možete naći ovdje: https://lohn-info.de/sachfutterwerte_2023.html

 

[1]https://www.arbeitsrechte.de/nachtzuschlag/