Sudjelovanje radnika

https://www.dgb.de/betriebsratswahl/++co++97a86fd0-70bb-11ed-865c-001a4a160123#infos

1. Što je radničko vijeće?

Radničko vijeće zastupa interese radnika u poduzeću i
može biti njihov predstavnik u pregovorima s poslodav-
cem. U tu svrhu ima prava koja su utvrđena posebnim
zakonom („Zakon o ustroju poduzeća”) i koja poslodavac
mora poštovati. Ta se prava nazivaju pravima suodluči-
vanja radnika. Zbog toga se rad radničkih vijeća naziva i
sudjelovanjem radnika u upravljanju poduzećem. U Nje-
mačkoj radnici mogu tajnim glasanjem birati radničko vi-
jeće svake četiri godine. Radnička vijeća zalažu se za sve
radnike, bez obzira na njihovo podrijetlo ili boravišni sta-
tus. Zalažu se i za iznajmljene radnice i radnike zaposlene
putem poduzeća za privremeno zapošljavanje.

2. Koji su zadaci radničkog vijeća?

Općenito govoreći, radničko vijeće vodi računa o tome da
se poslodavac pridržava svih propisa koji se tiču radnika,
odnosno zakona, kolektivnih ugovora, sporazuma između
radničkog vijeća i poslodavca o uvjetima zapošljavanja i sl.

U pogledu nekih pitanja poslodavac mora samo obavije-
stiti ili konzultirati radničko vijeće. Važno: radničko vijeće
mora se konzultirati prije svakog otkaza. Kad se radi o
nekim drugim pitanjima, radničko vijeće ima veća prava i
može donositi konkretne odluke. Zato se ta prava nazivaju
pravima suodlučivanja radnika, a obuhvaćaju:

radno vrijeme, raspored i prekovremeni rad
grupiranje, dodatke za uspješnost i rad na akord
strukovnu izobrazbu i usavršavanje
zaštitu na radu
zaštitu podataka
tijek rada i organizaciju radnih mjesta.

Osim toga, radničko vijeće također mora voditi računa o
tome da radnici ne trpe diskriminaciju, primjerice na te-
melju podrijetla, nacionalnosti, spola, spolnog identiteta,
vjere, političkih stavova ili sindikalne aktivnosti. Zadaci
radničkog vijeća također uključuju promicanje integracije
stranih radnica i radnika te poticanje borbe poslodavca
protiv rasizma u poduzeću.

3. Koja su prava radničkog vijeća?
Prava suodlučivanja radnika prema zakonu mogu ostva-
rivati samo radnička vijeća, a ne pojedini radnici. Bez
radničkog vijeća ne postoji stvarno pravo suodlučivanja
radnika.
Ako se izabere radničko vijeće, poslodavac ga ne smije
raspustiti.
4. Koje vam prednosti nudi radničko vijeća?
Poduzeća koja imaju radnička vijeća:
• u prosjeku isplaćuju više plaće jer se u njima često pri-
mjenjuje kolektivni ugovor
• imaju sigurnija radna mjesta
• transparentnija su i pravednija
• reguliraju interni mirovinski fond poduzeća
• osiguravaju bolju ravnotežu između poslovnog i privat-
nog života
• nude više usavršavanja
• imaju veću produktivnost
• više ulažu u mjere zaštite okoliša.

Ako imate bilo kakvih pitanja ili problema na radnom mje-
stu, uvijek se možete obratiti radničkom vijeću.

5. Koliko radnika mora raditi u poduzeću da
bi se ostvarilo pravo na osnivanje radničkog
vijeća?

Radničko vijeće može se izabrati u svim poduzećima koja
imaju pet ili više radnika. Veličina radničkog vijeća ovisi o
broju radnika:

5 – 20 radnika: 1 član radničkog vijeća
21 – 50 radnika: 3 člana radničkog vijeća
51 – 100 radnika: 5 članova radničkog vijeća
101 – 200 radnika: 7 članova radničkog vijeća
itd.

Što je više radnika, to vijeće ima više članova.

6. Tko izabire radničko vijeće?

U izboru mogu sudjelovati svi radnici stariji od 16 godina.
Državljanstvo nije važno. Glasovati smiju i:

učenici na praktičnoj izobrazbi
radnici na nepuno radno vrijeme
radnice i radnici na određeno vrijeme
iznajmljene radnice i radnici zaposleni putem poduzeća za privremeno zapošljavanje koji u poduzeću rade duže od 3 mjeseca.

7. Tko može postati članom radničkog vijeća?

Kandidatkinje i kandidati za radničko vijeće moraju imati
najmanje 18 godina i raditi u poduzeću najmanje šest mje-
seci.

Svaki član radničkog vijeća ili kandidat za člana radničkog
vijeća ima posebnu zaštitu od otkaza. Za detalje se obra-
tite svojem sindikatu u okviru DGB-a:
http://www.dgb.de/gewerkschaften-im-dgb

8. Kad se može birati radničko vijeće?

U poduzećima koja nemaju radničko vijeće prvi se izbori
mogu se održati u bilo kojem trenutku.

Izbori za postojeća radnička vijeća održavaju se svake če-
tiri godine diljem zemlje, a sljedeći će se put održavati od
ožujka do svibnja 2026. godine.

9. Postoji li radničko vijeće u svakom poduzeću?

Nažalost, u brojnim poduzećima ne postoji radničko vi-
jeće. Mala poduzeća, primjerice stomatološke ordinacije,
prodavaonice duhana i duhanskih proizvoda te vodoin-
stalaterska poduzeća, često imaju manje od pet radnika. U nešto većim poduzećima često ne postoji radničko vijeće
jer radnici smatraju da to nije potrebno. U nekim sluča-
jevima ne usuđuju se pokrenuti izbore. U većim poduze-
ćima, posebice u industriji, gotovo uvijek postoji radničko
vijeće.

Izbore za radničko vijeće mora pokrenuti radni kolektiv.

Poslodavac mora biti neutralan. Ne smije se miješati. Ako
želi spriječiti osnivanje radničkog vijeća, čini kazneno
djelo!

10. Koja je razlika između radničkog vijeća i
sindikata?

Radničko vijeće biraju svi radnici i predstavlja sve radnike
poduzeća.

S druge strane, sindikat nije vezan za određeno poduzeće,
već je odgovoran za jednu ili više gospodarskih grana. Sin-
dikat zastupa interese svih radnica i radnika te pregovara,
primjerice, o kolektivnim ugovorima kojima se, između
ostalog, reguliraju plaća, tjedno radno vrijeme i pravo na
godišnji odmor svih radnika u određenoj gospodarskoj
grani. Svatko može biti član sindikata. Osam najvećih sin-
dikata u Njemačkoj članovima su DGB-a:

Eisenbahn- und Verkehrsgewerkschaft (EVG, hrv. Sindikat radnika na željeznici i u prometu)
Gewerkschaft der Polizei (GdP, hrv. Sindikat policije)
Gewerkschaft Erziehung und Wissenschaft (GEW, hrv. Sindikat radnika u obrazovanju i znanosti)
IG Bauen-Agrar-Umwelt (IG BAU, hrv. Industrijski sindikat radnika u građevini, poljoprivredi i okolišu)
IG Bergbau-Chemie-Energie (IGBCE, hrv. Industrijski sindikat radnika u rudarstvu, kemijskoj industriji i energetici)
IG Metall (IGM, hrv. Industrijski sindikat radnika u metalurgiji)
Nahrung-Genuss-Gaststätten (NGG, hrv. Sindikat radnika u prehrani i ugostiteljstvu)
Vereinte Dienstleistungsgewerkschaft (ver.di, hrv.
Udruženi sindikat za radnike u uslužnim djelatnostima).

Ciljevi radničkog vijeća i sindikata vrlo su slični. Ako se
osnuju radnička vijeća, sindikati ih često podržavaju. Osim
toga, sindikati, primjerice, održavaju seminare o radu rad-
ničkih vijeća te informiraju i savjetuju radnička vijeća.